Uprkos rigoroznim kaznama zaposleni u Crnoj Gori ne podnose prijave. Na zlostavljanje ne reaguju, svesni da je nemoguće dokazati maltretiranje
IAKO Zakon o zabrani zlostavljanja na radu sadrži zaštitne mere za one koji su izloženi mobingu na radnom mestu, retki su pojedinci koji prikupe snagu i obaveste poslodavca, podnesu prijavu i krenu u dugotrajni i neizvesni proces.
– To vam je donkihotovska borba, u kojoj mnogi već na startu odustanu, jer su svesni toga da je gotovo nemoguće mobing dokazati – kaže, za „Novosti“, Slobodan Savović iz Sindikata prosvete.
Naš sagovornik podseća da postoji više vrsta zlostavljanja na radu, a što se tiče prosvete, kaže da je trenutno aktivan mobing koji se ogleda u zapošljavanju posredstvom partijsko-političkih veza.
– Pored te vrste mobinga, u prosveti smo imali zlostavljanje poput onog kada su nam nadležni kamere instalirali u učionice, i to mimo zakona. Kao sindikat smo tada brzo reagovali i uspeli da sprečimo snimanje i kamere uklonimo. Lično sam se sretao sa primerima zlostavljanja na radu, ali je to bilo vrlo teško dokazati. Dešavalo se da pojedine kolege budu maltretirane na verskoj i nacionalnoj osnovi. Međutim, to se nikada nije moglo dokazati, niti su oni lično uspeli da slučajeve procesuiraju, pa je, na kraju, sve ostalo na nivou nagađanja. Ne samo što je teško dokazivo, nego je i procedura vrlo spora i složena. Kolege koje se usude da krenu u dokazivanje, izložene su raznim vrstama pritiska, pogotovo u malim sredinama kao što je naša. Pa zato će radije da ćute i trpe nego da ulete u iscrpljujuće procedure koje im neće doneti satisfakciju – kaže Savović.
Ovih dana je Uprava za inspekcijske poslove saopštila da se mobing u Crnoj Gori ipak prijavljuje češće nego ranije. Ukazuje i da sve više poslodavaca obaveštava zaposlene o tome šta spada u mobing i kako se mogu zaštiti od takvog ponašanja poslodavca ili drugih zaposlenih.
Pojašnjavaju da je u njihovoj nadležnosti da utvrde da li su sprovedene preventivne mere za zaštitu od mobinga kod poslodavca, odnosno da li su svi zaposleni upoznati sa pravima, obavezama i odgovornostima u vezi sa mobingom i da li su ispunjeni zakonski uslovi za vođenje postupka posredovanja između lica koje mobinguje i mobingovanog.
Inspekcija rada nije nadležna da utvrđuje mobing, već se to utvrđuje u postupku pred posrednikom kod poslodavca, a kasnije kod nadležnog suda ili Agencije za mirno rešavanje radnih sporova.
KAZNE
U Upravi za inspekcijske poslove kažu da se poslodavac može kazniti u skladu sa Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu ukoliko nije ispoštovao odredbe koje se odnose na ispunjenje uslova za zaštitu zaposlenog od mobinga na radu. Zakonom su propisane novčane kazne – za firmu od 500 do 10.000 evra, za odgovorno lice od 100 do 1.500 evra, a za preduzetnika od 500 evra do 3.000.
Izvor: www.novosti.rs